
Podaci SSSNS
Humanitarni koncert u organizaciji Sekcije žena SSSNS i opština
- Detalji

Povodom najava za povećanje "minimalca"
- Detalji

Minimalna cena radnog sata u Srbiji ove godine iznosi 155 dinara, sto je mesečno oko 27.000 dinara, dok je cena minimalne potrošačke korpe dostigla 37.000 dinara.
Ministar Mali rekao je nedavno da Vlada već sada razmišlja o povećanju minimalne cene rada, kao i da u septembru treba očekivati njeno značajno povećanje.
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović i savetnik predsednika UGS Nezavisnost Zoran Ristić za Tanjug kažu da se nikakvi zvanični razgovori o minimalnoj ceni rada za 2020. godinu još uvek ne vode.
"Ono što je doneto zajednički na Socijalno-ekonomskom savetu, a to su prihvatili i poslodavci i Vlada Srbije na predlog sindikata, je da minimalna zarada u narednih tri godine bude izravnata sa minimalnom potrošačkom korpom, to je ono što je cilj, a da bi se to postiglo znači da bi minimalna zarada trebalo da postigne povećanje 10 i više posto", kaže Orbović i dodaje da bi to značilo da "minimalac" bude negde "oko ili preko" 30.000 dinara.
Ristić kaže da bi trebalo razmišljati "o povećanju minimalne cene rada koje neće biti jednocifreno", jer bi to vodilo ka ranije postavljenom strateškom cilju da minimalna zarada dostigne minimalnu cenu potrošačke korpe.
Predstava "Pad" u službi borbe za bezbednost i zdravlje na radu
- Detalji

Problemi oko Zakona o agencijskom zapošljavanju radnika
- Detalji

Što znači da radnik ukoliko odluči da tuži agenciju u isto vreme i o istom trošku može odgovornost da zatraži i od poslodavca, što trenutnim tekstom zakona nije predviđeno. Sve ostale primedbe nisu prihvaćene, a pre poslodavaca, kako tvrde sindikati, protiv njih su bili predstavnici države.
Potpredsednik Samostalnog sindikata Duško Vuković kaže za Danas da je na poslednjoj sednici zapelo već „kod naslova“, ali da to nije najveći problem.
“Direktiva EU govori o radu kod preduzeća, a kod nas se već u naslovu zakona govori o agencijskom zapošljavanju. U Evropi se reguliše status radnika koji rade kod preduzeća na ovaj način, dok se kod nas samim naslovom zanemaruje suština, a ona je u tome da vam ovaj zakon omogući da se na kratko vreme zaposlite i budete osigurani, a ne da to bude trajno rešenje”, ističe Vuković.
U Srbiji trenutno između 70.000 i 100.000 ljudi radi preko više od 100 agencija koje se bave privremenim zapošljavanjem, međutim, njihov rad nije regulisan nijednim zakonom. Radnici na „lizing“ trenutno nemaju pravo na godišnje odmore i bolovanja, ali ni na tople obroke i naknadu za prevoz.
Opširnije: Problemi oko Zakona o agencijskom zapošljavanju radnika
Održana Tribina o bezbednosti i zdravlju na radu
- Detalji

- Problemi u primeni zakona u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu;
- Kakva poboljšanja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu se mogu očekivati od izmene zakonodavstva?
Kroz finalnu diskusiju izneta su očekivanja o što skorijem završetku procesa koji će kao rezultat imati bolje uređene zakonske propise i doneti veću bezbednost radnika. Otvoren je poziv za finalne sugestije svih interesnih strana, a predviđene su i javne rasprave u najvećim gradovima Srbije.
Ovo je samo jedna u nizu aktivnosti kojom sindikat edukuje svoje članstvo, ali i primer kako putem socijalnog dijaloga pokušava da se izbori za dobrobit radnika.